Otpad je skup tvari kemijskog, biološkog ili nuklearnog porijekla. Otpad nastaje isključivo ljudskom djelatnošću. Nepodesan je za dalju upotrebu na klasičan način i zahtjeva nove načine obrade i prerade. Dijelimo ga na plinoviti, tekući i kruti otpad. Otpad može biti inertan, neopasan i opasan otpad. Gospodarenje otpadom odnosi se na skupljanje, prijevoz, oporaba i zbrinjavanje otpada uključujući nadzor nad tim postupcima i naknadno održavanje lokacija zbrinjavanja, a obuhvaća i radnje koje poduzimaju trgovac ili posrednik.
Zbrinjavanje otpada
Preduvjet za odabir načina zbrinjavanja otpada je kemijska analiza istog. Kemijsku analizu obavljaju laboratoriji specijalizirani za tu vrstu analiza. Laboratorij koji se specijalizirao za takve analize mora biti akreditiran kod Hrvatske akreditacijske agencije. Takvi laboratoriji provode međulaboratorijska ispitivanja za utvrđivanje točnosti i preciznosti. Sam čin akreditacije zahtjeva preciznost, točnost, isključivanje povlađivanja i poštenje u radu.
Trajno odlaganje
Trajno odlaganje otpada podrazumijeva odlaganje otpada koji je inertan na sve vrste utjecaja iz atmosfere i atmosferske oborine. Na primjer, takva vrsta otpada nastaje u građevinarstvu – cigla, kamen, beton… Iz razloga zahtjeva inertnosti, za otpad koji po svom načinu nastanka svrstan u kategoriju za trajno odlaganje treba proći fizikalno-kemijsku analizu eluata.
Određivani parametri trebaju biti u granicama dopuštenog za odlagališta inertnog otpada. U slučaju da ne udovoljava tim uvjetima otpad se može tretirati kao neopasan ako udovoljava propisanim uvjetima za neopasan otpad. Ako ne udovoljava ni uvjete za neopasan otpad i udovolji uvjete za odlagalište opasnog otpada odlaže se na odlagalište opasnog otpada. U slučaju prekoračenja uvjeta za opasan otpad, primjenjuje se ili termička obrada, ili fizikalno-kemijska obrada. Moguća je i biološka obrada, ako to fizikalno-kemijski pokazatelji dozvoljavaju.
Odlagališta za trajno zbrinjavanje otpada moraju zadovoljiti posebne uvjete za vrste otpada, odnosno način pripreme i zbrinjavanja otpada na odlagalištu. Najčešće se provode pripreme podloge radi stvaranja nepropusna sloja koji će spriječiti prodiranje vode i kemijskih tvari u tlo. Iz takvih odlagališta je potrebno osloboditi stvoreni plin i vodu. No prije svega treba više primjenjivati termičku obradu ili fizikalno-kemijsku obradu otpada radi recikliranja i iskorištavanja materijala u novim procesima.
Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:
- sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš,
- obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti,
- skrb za odlagališta koja su zatvorena.
Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i bez uporabe postupaka i/ili načina koji bi mogli štetiti okolišu, a posebice kako bi se izbjeglo:
- rizik onečišćenja: mora, voda, tla i zraka,
- pojava buke,
- pojava neugodnih mirisa,
- ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta,
- štetan utjecaj na područja kulturnopovijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti,
- nastajanje eksplozije ili požara.
Ciljevi gospodarenja otpadom su:
- izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i to posebice:
– razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora,
– tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili, u najmanjoj mogućoj mjeri pridonose, povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja,
– razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu namijenjenom oporabi,
- oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe,
- zbrinjavanje otpada na propisan način,
- sanacija otpadom onečišćenog okoliša.
Jedinica lokalne samouprave obvezuje se na svom području osigurati:
- javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog komunalnog otpada (davatelj usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada dužan je obračunati cijenu javne usluge na način kojim se osigurava primjena načela »onečišćivač plaća«, ekonomski održivo poslovanje te sigurnost, redovitost i kvalitetu pružanja te usluge. Davatelj usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada dužan je korisniku usluge obračunavati cijenu javne usluge iz članka razmjerno količini predanog otpada u obračunskom razdoblju, pri čemu je kriterij količine otpada u obračunskom razdoblju masa predanog otpada ili volumen spremnika otpada i broj pražnjenja spremnika.)
- odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,
- sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ovom Zakonu te uklanjanje tako odbačenog otpada,
- donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave,
- provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području i
- mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.
Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje tog otpada na određenom području, pružanja usluge putem spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada. Za izvršenje iste usluge neophodni su odgovarajući spremnici te odgovarajuća komunalna vozila.
Svaka jedinica lokalne samouprave ima obvezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada, i to na način da osigura:
- funkcioniranje jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području,
- postavljanje odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini,
- obavještavanje kućanstava o lokaciji i izmjeni lokacije reciklažnog dvorišta, mobilne jedinice i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila i
- uslugu prijevoza krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.
Kako ispravno odvajati otpad?
U smeđe spremnike treba odlagati:
- kuhinjski otpad (ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice od čaja, ostatci kruha, listovi salate, blitve, kelja i sl.) ,
- vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice, zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća i sl.),
- male količine ostalog biootpada (kora drveta, kosa i dlaka, piljevina, papirnate maramice, borove iglice, male količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci).
U smeđe spremnike ne smije se odlagati:
- ostaci termički obrađene hrane,
- meso, riba, kosti, koža,
- mliječni proizvodi, ulja i masti,
- pepeo, ambalaža (kartonska, staklena, plastična), guma, opasni otpad,
- obojeni i lakirani drveni otpad,
- odjeća, cigarete i dr.
U zelene spremnike treba odlagati samo staklenu ambalažu (boce, staklenke i sl.).
U zelene spremnike ne smije se odlagati:
- prozorsko staklo, automobilsko staklo, kristalno i optičko staklo, armirano staklo, laboratorijsko staklo, staklena vuna,
- žarulje i fluorescentne svjetiljke,
- porculanski i keramički predmeti.
Ravno prozorsko staklo odlaže se isključivo u reciklažna dvorišta.
U žute spremnike treba odlagati:
- polietilenske vrećice, folije, filmove, mjehurastu ambalažu – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PE-LD, PET, PP i sl.;
- boce od jestivog ulja, destilirane vode, sredstava za čišćenje i pranje, kozmetike, lijekova (osim citostatika), prehrambenih prizvoda i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE- HD, PE-LD, PP i sl.;
- čaše i posude od jogurta, sira i sl. – mogu imati na sebi oznake: PS, PP i dr.;
- ambalažu za razne prehrambene proizvode od pjesnastog polistirena (stiropora) – na sebi mogu imati oznaku EPS i sl.;
- višeslojnu ambalažu (tetrapak),
- ostale proizvode od plastike: boce za osvježavajuće napitke, čepove, plastične tanjure, pribor za jelo i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PP, PVC, PS, PET i sl.;
- konzerve od hrane i limenke od pića.
U žute spremnike ne smije se odlagati:
- plastičnu ambalažu i limenke s ostacima od boja, lakova i motornih ulja,
- plastičnu ambalažu i limenke s ostacima od kemikalija,
- boce i limenke od zapaljivih i eksplozivnih tekućina,
- boce i limenke pod tlakom (npr. propan/butan boce)
U spremnike za otpadni tekstil treba odlagati:
- Odjeću, ručnike, posteljinu, zavjese
- Šešire i kape
- Torbe i krpene igračke
- Ostale otpadne tekstilne proizvode.
U spremnike za otpadni tekstil ne smije se odlagati:
- obuću, kožne torbe
- pernate jastuke, poplune.
Sortiranjem i reciklažom otpada stvaraju se nove vrijednosti, novi resursi, štedi se novac i utrošena energija, smanjuje komunalni troškovi, pomaže povećanju zaposlenosti.
Prema statističkim podacima, svaki stanovnik Hrvatske godišnje proizvede oko 270 kg otpada.
Nekontroliranim odlaganjem otpada u prirodu ugrožava se zdravlje ljudi i onečišćuju izvori vode. Sortirani otpad lako pronalazi kupce na tržištu.
Mnogi resursi mogu se reciklirati više puta: papir se reciklira i do 7 puta pri čemu se štedi energija, drvo, voda. Pri proizvodnji 1 limenke potroši se 40 l vode.
Cjelovito gospodarenje otpadom obuhvaća sve mjere postupanja s otpadom:
- prikupljanje
- razvrstavanje
- recikliranje
- obradu
- odlaganje samo internog i iskorištenog otpada.
Mjere za ispravno postupanje s otpadom («4R»):
- izbjegavanje/smanjivanje (Reduction)
- ponovna upotreba, bez obrade (Reuse)
- obnavljanje, ponovna upotreba za istu namjenu, ali uz obradu (Recovery)
- recikliranje odnosno oporaba, materijalno i energijsko iskorištavanje (Recycling)
Otpadni papir je vrijedna sirovina. Recikliranjem papira čuvaju se šume, štedi energija, smanjuje onečišćenje vode i zraka te štedi skupi deponijski prostor.
Ako odvojeno prikupimo i recikliramo 1 tonu otpadnog papira, spasili smo 20 mladih stabala, uštedjeli oko 60.000 litara vode, potrošili upola manje energije i 15 puta manje onečistili otpadne vode!
Otpadni papir se odlaže u plave spremnike postavljene na javnim prometnim površinama ili u reciklažna dvorišta. U plave spremnike treba odlagati:
- novine, časopise, prospekte, kataloge,
- bilježnice, knjige, telefonske imenike, slikovnice,
- pisaći i kompjuterski papir, pisma, uredske tiskovine, papirnate vrećice,
- mape, kartonske fascikle, valovitu ljepenku, kartonske kutije (bez ljepljive trake, plastike, stiropora i dr.)
U plave spremnike ne smije se odlagati:
- indigo papir, ugljeni papir, fotografije i foto papir,
- zauljeni i prljavi papir, gumirane etikete, pelene i sl.
- TetraPak ambalaža
SIMBOLI I OZNAKE ZA OZNAČAVANJE PAPIRA
PAP 20 VALOVITA LJEPENKA (KARTON)
Ljepenkom se nazivaju kartoni mase iznad 500 g/m2. Ljepenka je obično izrađena od drvenjače, kemijske drvenjače i starog papira. Ljepenka je višeslojni materijal dobiven od raznih vlakana lijepljenjem i prešanjem. Koristi se za izradu različitih omota ambalaža, vreća, vrećica, kartonskih kutija, kutija od ljepenki i sl.
PAP 21 RAVNA LJEPENKA (KARTON)
Razlikujemo dva tipa ljepenke: ravna i valovita. Postoji i siva ljepenka koja se izrađuje od starog papira s primjesama usitnjenog tekstila. Glavne odlike sive ljepenke su: visoka otpornost, neznatna lomljivost, obostrana glatkost. Upotrebljava se za izradu nesloživih i nepresvučenih kutija (prilikom presvlačenja dolazi do krivljenja što je njen najveći nedostatak). Tanka siva ljepenka je slabije kvalitete.
PAP 22 PAPIR
Skupljanjem starog papira znatno se smanjuje količina otpada koja se odlaže na deponij. Preradom starog papira dobiva se sirovina za proizvodnju novog proizvoda, takvom preradom štedi se energija, jer proizvodnja papira iz otpadnog papira iziskuje i do 50% manje energije nego izrada papira iz drveta.
Otpadno staklo je vrijedna sirovina. Odvojenim skupljanjem i recikliranjem staklenog ambalažnog otpada osigurava se ušteda prirodnih bogatstava (kvarcnog pijeska, vapnenca, prirodnog plina i dr.), energije i odlagališnog prostora te se smanjuje onečišćenje zraka, vode i tla.
Energija koja se uštedi recikliranjem jedne staklene boce, dovoljna je da žarulja od 100 W gori 4 sata!
Pravilno postupanje sa staklenom ambalažom razumijeva njeno ponovno korištenje za iste ili druge namjene – povratna ambalaža (npr. za mineralnu vodu, pivo, mliječne proizvode).
U zelene spremnike treba odlagati samo staklenu ambalažu (boce, staklenke i sl.).
U zelene spremnike ne smije se odlagati:
- prozorsko staklo, automobilsko staklo, kristalno i optičko staklo, armirano staklo, laboratorijsko staklo, staklena vuna,
- žarulje i fluorescentne svjetiljke,
- porculanski i keramički predmeti.
Ravno prozorsko staklo odlaže se isključivo u reciklažna dvorišta.
SIMBOLI I OZNAKE ZA OZNAČAVANJE STAKLA
70GL BEZBOJNO STAKLO
Proces recikliranja stakla je proces pretvaranja odbačenog stakla u korisni proizvod. Staklo dolazi u različitim bojama, ali tri najčešće su: bezbojno (prozirno) staklo, zeleno staklo i smeđe staklo. Staklo čini veliki dio kućnog i industrijskog otpada prema svojoj težini i gustoći. Stakleni otpad u gradskom otpadu se sastoji od staklenih boca, staklene robe i posuđa, žarulja i drugih stvari.
71GL ZELENO STAKLO
Staklo je gotovo idealan materijal za recikliranje, jer se može gotovo beskonačno puta reciklirati i ponovno koristiti. Korištenje recikliranog stakla za proizvodnju novih staklenih posuda pridonosi štednji energije, pomaže u proizvodnji opeka i keramike, pridonosi očuvanju sirovina, i smanjuje količinu otpada odloženog na odlagališta otpada.
72GL SMEĐE STAKLO
Osim za proizvodnju staklenih posuda, recikliranje stakla se koristi i u drugim proizvodnjama: staklo u proizvodnji keramičke sanitarije, staklo kao tekući agens u proizvodnji opeka, staklo u sportskim stazama ili sličnim proizvodima, ili pijesak za golf bunkere, staklo kao medij za filtriranje vode i staklo kao sredstvo za brušenje.
Po obujmu, plastični otpad čini više od 30% kućnog otpada.
Za 1 kg PET-a (materijal iz kojeg su izrađene boce za napitke) treba utrošiti 1,9 kg nafte!
Recikliranjem plastike se, osim skupog deponijskog prostora, štede resursi i energija te manje onečišćuje zrak.
Plastična ambalaža se odvojeno skuplja u žutim spremnicima i zelenim otocima postavljenim na javnim površinama te u reciklažnim dvorištima.
U žute spremnike treba odložiti:
- Polietilenske vrećice, folije, filmove, mjehurastu ambalažu – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PE-LD, PP i sl.;
- Boce od jestivog ulja, destilirane vode, sredstava za čišćenje i pranje, kozmetike, lijekova (osim citostatika), prehrambenih prizvoda i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE- HD, PE-LD, PP i sl.;
- Čaše i posude od jogurta, sira i sl. – mogu imati na sebi oznake: PS, PP;
- Pjenastu ambalažu od koje su izrađeni podlošci za prehrambene proizvode, zaštitnu ambalažu za razne prehrambene proizvode od stiropora – na sebi mogu imati oznaku EPS i sl.;
- Ostale proizvode od plastike: boce za osvježavajuće napitke, čepove, plastične tanjure, pribor za jelo,
- Ambalažu i sl. – na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PP, PVC, PS, PET i sl.
SIMBOLI I OZNAKE ZA OZNAČAVANJE PLASTIKE
Plastične boce, posude i druga ambalaža imaju jedan od najstarijih i najrazrađenijih sistema za označavanje (Brojčana oznaka i kratica za plastiku).
Simboli imaju dvostruku ulogu. Potrošačima oni uglavnom ukazuju da se ambalaža može reciklirati, a upućenijima i onima koji se bave recikliranjem ukazuju i na vrstu upotrijebljene plastike.
POLI (ETILEN-TEREFTALAT)
Najraširenija vrsta plastike koja se uglavnom koristi za boce za vodu, sokove, posude za prehrambene proizvode i ostalu ambalažu. Reciklira se da bi se proizvela poliesterna vlakna, flastera, mekih boca za pića, termo-izolacionih ploča.
POLIETILEN VISOKE GUSTOĆE
Koristi se za boce za mlijeko, sokove, jogurt, vodu, deterđente i druge kemijske preparate. Reciklira se da bi se proizvele boce, kutije za namirnice, kante za recikliranje, poljoprivredne cijevi, šalice, plastično drvo.
POLI (VINIL-KLORID)
Koristi se za boce za deterdžente, šampone i druge Kemijske preparate, kablove i drugi građevinski materijal. Reciklira se da bi se proizvele cijevi, ograde i boce koje se ne koriste u prehrani.
POLIETILEN NISKE GUSTOĆE
Koristi se za fleksibilne boce, vrećice za kruh, smrznutu hranu. Reciklira se da bi se proizvele plastične vrećice, razni kontejneri, razne boce, cijevi i razna laboratorijska oprema.
POLIPROPILEN
Koristi se za boce za jogurt, sirupe, kečap, medicinske boce, zatvarače za boce. Reciklira se u razne dijelove za vozila i industrijska vlakna.
POLISTIREN
Koristi se za čvršću ambalažu, tanjure, čaše, kutije za lijekove. Reciklira se u raznu uredsku opremu, igračke, videokasete i kutije, izolacijske ploče, ugostiteljska pomagala i proširene polistirenske proizvode.
OSTALI VIŠESLOJNI (LAMINIRANI) MATERIJALI
Ostala plastika: akrilik, polikarbonat, najlon, fiberglas, poliaktid. Ostali plastični proizvodi koji nisu navedeni u gornjem popisu.
STARA ODJEĆA I TEKSTIL
Recikliranjem korištene odjeće, i ostalih tekstilnih proizvoda, osiguravamo izvor sirovina za proizvodnju novih proizvoda.
U spremnike za otpadni tekstil smije se odlagati:
- Odjeća, ručnici, zavjese
- Deke, posteljina
- Ostali otpadni tekstilni proizvodi.
U spremnike za otpadni tekstil ne smije se odlagati:
- obuća, kožna torba
- pernati jastuci, popluni
- materijale životinjskog podrijetla
Poklanjanje stare odjeće je također oblik recikliranja!