Čiste ruke mogu spriječiti infekcije, širenje brojnih zaraznih bolesti i dr.
15. listopada obilježavamo Svjetski dan pranja ruku ((Global Handwashing Day). Mađarski liječnik, Ignaz Philipp Semmelweis, poznat kao otac higijene ruku zbog svojeg je otkrića u svoje vrijeme (prva polovica 19. st.) bio ismijavan od strane kolega i struke.
Dr. Semmelweis mjesecima je istraživao moguće uzroke visoke smrtnosti rodilja u klinici u kojoj je tada radio. U svibnju 1847. godine uveo je obavezno pranje ruku kalcijevim hipokloritom (klorno vapno). Već idući mjesec stopa smrtnosti je naglo pala, a nekoliko mjeseci poslije zabilježeni su periodi bez i jednog smrtnog slučaja.
Usprkos neospornim rezultatima znanstvena zajednica nikako nije prihvaćala objašnjenja i metode dr. Semmerweisa. Kritike su bile oštre i opetovane. Dr. Semmerweis umro je u 47. godini ( 1865. g.) u Zavodu za umobolne pokraj Beča, shrvan nerazumijevanjem i neprihvaćanjem medicinske zajednice. Njegovo otkriće prepoznato je i priznato tek dvadesetak godina kasnije. Pranje ruku u današnje je vrijeme nezaobilazna rutina u bolnicama, klinikama i sl.
Želimo li smanjiti rizik od zaraza i širenja zaraznih bolesti, čiste, dobro oprane ruke trebale bi postati i naša svakodnevna navika. To je jednostavan i vrlo učinkovit način brige o vlastitom zdravlju i zdravlju ljudi oko nas. Cijeli je niz bolesti koje se mogu spriječiti pravilnim pranjem ruku. To su: proljev, gripa, prehlada, upala grla, upala pluća, konjunktivitis, dječje gliste i još mnoge druge.
Kako ruke prenose zarazu?
Našim rukama dotičemo gotovo sve. Njima se rukujemo, dotičemo novac, hvatamo se za kvake, držimo rukohvate u autobusima, volane naših automobila i dr.
Npr. na rukama osobe koja ima stolicu, a ne opere pravilno ruke nakon korištenja WC-a, nalazi se niz mikroorganizama iz njezine stolice. Nakon što osoba napusti toalet dio tih mikroorganizama prenijet će na sve površine koje dotakne – na kvake, na razne predmete, na ruke druge osobe, na tastaturu računala, na mobitel, na volan, na rukohvat u autobusu i dr. Ukoliko ta osoba nakon toga krene pripremati neku hranu, na nju će također prenijeti mikroorganizme iz stolice.
Još je zorniji primjer s gripom. Osoba koja ima gripu kašljanjem i kihanjem širi virus gripe u svoju okolinu. Najvećim dijelom ti virusi završe na raznim površinama oko osobe – stolovima, stolicama, podovima, mobitelu, tastaturi računala i drugom. Kad zdrava osoba rukama dotakne neku od tih površina, prenese viruse na svoje ruke, a nakon toga dirajući oči, nos ili usta, zarazi sebe.
Razne ankete i istraživanja provedena na ovu temu govore da samo 5% osoba ispravno i redovito pere ruke dok ostalih 95% to čini nepravilno, bez upotrebe sapuna ili, u najgorem slučaju, ne pere ruke uopće, čak ni nakon obavljanja nužde ili prije jela.
Da zaključimo, ruke treba prati:
- poslije upotrebe toaleta (zahoda)
- poslije brisanja nosa, kašljanja, kihanja i slično
- poslije mijenjanja pelena
- nakon dodirivanja predmeta kontaminiranih tjelesnim izlučevinama ili krvlju
- neposredno nakon kontakta s bolesnom osobom
- neposredno nakon kontakta sa životinjom
- nakon nekih aktivnosti kao što su, primjerice, iznošenje smeća i čišćenje
- nakon povratka u dom (iz šetnje, igranja, kupnje…)
- u svim slučajevima kad su ruke potencijalno kontaminirane.
Pravilno pranje ruku podrazumijeva dobro natapanje ruku toplom vodom, obilno sapunanje, trljanje apsolutno svih površina (prstiju i prostora između njih, posebno vršaka prstiju i noktiju jer gotovo sve što dodirujemo to radimo vršcima prstiju i noktima), temeljito ispiranje i brisanje čistim ručnikom (ili, u nedostatku čistog ručnika, papirnim ubrusom).
Dokazano je da pranje ruku isključivo vodom nema ni približan učinak u sprječavanju širenja zaraznih bolesti. Pranje ruku sapunom i vodom rastapa masnoće i prljavštine koje nose većinu mikroorganizama te ostavlja naše ruke čistima.
Preporuka je nositi uvijek sa sobom paketić vlažnih maramica na bazi alkohola koje mogu poslužiti kad nemamo mogućnost za pranje ruku tekućom vodom i sapunom.
Autorica teksa: Antonija Pleša